DoS i DDoS napadi za cilj imaju onesposobljavanje sistema za legitimne korisnike. To se postiže slanjem velike količine saobraćaja i zahtjeva koje sistem ne uspijeva zadovoljiti i propustiti, te tako postaje nedostupan.
DoS
Denial-of-Service (DoS) je vrsta cyber napada u kojem napadač nastoji poremetiti normalno funkcioniranje mreže, web stranice ili usluge preplavivši ih poplavom prometa ili zahtjeva. Cilj DoS napada je da ciljani sistem učini nedostupnim njegovim korisnicima, uzrokujući poremećaj i potencijalno značajnu finansijsku ili reputacijsku štetu.
Postoji nekoliko vrsta DoS napada, uključujući:
Ping flood napadi: Ova vrsta napada preplavljuje cilj velikim brojem ICMP Echo Request paketa, uzrokujući da cilj ne reagira na legitimni promet.
SYN flood napadi: Ova vrsta napada iskorištava trosmjerni proces rukovanja TCP vezama, preplavljujući cilj velikim brojem SYN paketa i iscrpljujući resurse cilja.
UDP flood napadi: Ova vrsta napada preplavljuje cilj velikim brojem UDP paketa, preplavljujući resurse cilja i uzrokujući da on ne reaguje.
Amplification napadi: Ova vrsta napada koristi ranjivi sistem treće strane da generiše veliku količinu saobraćaja usmerenog na metu, pojačavajući napad i čineći ga efikasnijim.
DoS napadi se mogu pokrenuti sa jednog računara ili sa distribuirane mreže računara (poznat kao napad distribuiranog uskraćivanja usluge ili DDoS). Napadači često koriste botnete za izvođenje DDoS napada, koji su mreže zaraženih računara koje kontrolira jedan napadač.
Preventivne mjere protiv DoS napada mogu uključivati praćenje mreže, firewall, sisteme za otkrivanje i prevenciju upada i load balancing.
DDoS
Distributed Denial-of-Service (DDoS) napad je vrsta cyber napada u kojem se veliki broj kompromitovanih uređaja (često naziva botnet) koristi za preplavljivanje ciljanog sistema prometom ili zahtjevima, preplavljujući njegove resurse i uzrokujući da postane nedostupan legitimnim korisnicima.
U DDoS napadu, napadač obično preuzima kontrolu nad velikim brojem uređaja (kao što su računari ili IoT uređaji) tako što ih inficira malwareom ili iskorištava ranjivosti u njihovom softveru. Ovi kompromitovani uređaji se zatim koriste za pokretanje koordinisanog napada na ciljani sistem, preplavljujući ga saobraćajem iz više izvora u isto vrijeme.
Cilj DDoS napada je da poremeti normalno funkcionisanje ciljanog sistema, čineći ga nedostupnim korisnicima. Ovo može uzrokovati značajnu finansijsku ili reputacijsku štetu meti, posebno ako se radi o kritičnoj usluzi ili web stranici.
DDoS napadi mogu imati nekoliko oblika, uključujući:
Volumetric attacks: Ovi napadi preplavljuju cilj poplavom saobraćaja ili zahtjeva, trošeći svu raspoloživu propusnost i resurse.
Protocol attacks: Ovi napadi iskorištavaju ranjivosti u mrežnim protokolima (kao što su TCP, UDP ili DNS) kako bi potrošili serverske resurse i uzrokovali pad sistema.
Application layer attacks: Ovi napadi ciljaju određene aplikacije ili usluge (kao što su web serveri) slanjem velikog broja zahtjeva ili iskorištavanjem ranjivosti u kodu aplikacije.
Sprečavanje DDoS napada zahtijeva kombinaciju tehničkih i operativnih mjera, kao što su implementacija usluga zaštite od DDoS-a, održavanje ažuriranih softverskih i hardverskih konfiguracija, te redovna revizija i testiranje sigurnosti mreže i aplikacija. U slučaju napada, organizacije treba da imaju planove odgovora kako bi izolovali i ublažili napad, te što prije vratili normalan rad.
Zaštita od DOS i DDOS napada
Zaštita od DoS i DDoS napada uključuje kombinaciju preventivnih mjera i strategija reakcije. Evo nekoliko koraka koje možete poduzeti da se zaštitite od ovih vrsta napada:
Učvršćivanje mreže i infrastrukture: Uvjerite se da su sve softverske i hardverske komponente u vašoj mreži ažurne i pravilno konfigurisane. Implementirajte firewall, load balansere i sisteme za prevenciju upada za zaštitu od poznatih napada.
Sprovedite redovne sigurnosne revizije: Redovno provodite sigurnosne revizije vaše mrežne infrastrukture i web aplikacija kako biste identificirali i riješili ranjivosti koje bi napadači mogli iskoristiti.
Usluge zaštite od DDoS-a: Razmislite o korištenju usluge DDoS zaštite treće strane kako biste filtrirali zlonamjerni promet prije nego što dođe do vaše mreže.
Ograničite izloženost mreže: Ograničite izloženost svoje mreže i usluga javnom internetu korištenjem kontrola pristupa i segmentiranjem vaše mreže.
Implementirajte ograničavanje brzine: Implementirajte mehanizme za ograničavanje brzine kako biste ograničili broj zahtjeva koji se mogu poslati vašoj mreži, sprječavajući napadače da preplave vaše resurse.
Planiranje odgovora: Razvijte i vježbajte planove odgovora za DoS i DDoS napade. Ovo bi trebalo da uključuje procedure za izolaciju pogođenih sistema, blokiranje saobraćaja i obavještavanje relevantnih strana.
Nadgledanje mrežnog saobraćaja: Nadgledajte mrežni promet na anomalije i znakove napada u toku. Ovo vam može pomoći da identificirate i ublažite napade u realnom vremenu.
Sve u svemu, zaštita od DoS i DDoS napada zahtijeva holistički pristup koji uključuje tehničke mjere, najbolje sigurnosne prakse i proaktivnu strategiju.
*powered by AI